KUĆA BRLIĆ
Ova lijepa neoklasicistička jednokatnica, podignuta 1882. na glavnom gradskom trgu, popularnom Korzu, kao obiteljski dom Brlićevih, danas spomenik kulture pod zaštitom. U autentičnom povijesnom ambijentu doma Brlićevih stvarale su i nalazile nadahnuće za svoje mnogostrane interese ličnosti koje su značajno pridonijele javnom, kulturnom i političkom životu Broda i Hrvatske, među kojima je svakako najznačajnija Ivana Brlić-Mažuranić, svjetski poznata dječja književnica.
Spomenica sastavljena prilikom postavljanja kamena temeljca za novu kuću datirana je 23. kolovoza 1883. godine. Kuću je zidao graditelj Adolf Godt koji se, zajedno sa Ignjatom Brlićem mlađim, potpisao na spomenicu. Projekt za kuću napravio je arhitekt Mathias Železny, što je upisano i u kamenu ploču kod glavnog ulaza u kuću. Ugovor su 7. srpnja 1883. godine potpisali Ignjat Brlić mlađi i graditelj Adolf Godt te u njemu stoji da će građevina biti u potpunosti dovršena do kraja 1884. godine.
U elaboratu nadalje piše da je kuća sigurno dovršena do 5. rujna 1884. godine, a u njezinom su dvorištu još sagrađeni stan za kočijaša i konjušnica u opeci.
Ignjat Brlić mlađi umire 1892. godine, a iste se te godine Vatroslav Brlić oženio Ivanom Mažuranić te se mladi bračni par u obiteljsku kuću na glavnom brodskom trgu. Budući da je par imao sedmero djece, kuća je vrlo brzo postala premalenom zbog čega su oni kupili dio sjevernog zemljišta i 1894. godine nadogradili kuću za dodatne tri prozorske osi. Prilikom nadogradnje kuće ponovno je sastavljena spomenica u kojoj se navodi da je građevinske radove vodio Adolf Godt, isti graditelj koji je i podigao kuću.
Kuća obitelji Brlić imala je u svom prizemlju dva lokala kao što ih je imala i prvotna, drvena kuća. Iako se obitelj nakon požara prestala baviti trgovinom, novosagrađena kuća je također imala lokale u prizemlju koje je iznajmljivala drugim trgovcima i obrtnicima. U tim su se prostorima kroz godine nalazile trgovine namještaja, odjeće i mješovite robe, knjižare, tiskare, štedionice i kavane.
Kuća Brlić
Grad je u Drugom svjetskom ratu bio snažno bombardiran, no obiteljska kuća Brlićevih nije bila pogođena iako su pri napadima 1941. godine srušene tri susjedne kuće. U razdoblju između Drugog svjetskog i Domovinskog rata, kuća je bila vrlo dobro očuvana, njezina knjižnica i arhiv bili su otvoreni za javnost, a unutrašnjost je bila uređena kao u doba Ivane Brlić Mažuranić, s izvornim namještajem i dekoracijom, za što je najviše zaslužna njezina najmlađa kćer Neda Brlić.
Kuća Brlić
Za vrijeme Domovinskog rata je građa arhiva i knjižnice preseljena prvo u Varaždin, a zatim u Čakovec; danas se nalazi u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Po završetku rata, kuća je zatvorena. U prizemlju obiteljske kuće Brlić nalaze se izložbeni saloni Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda. Rješenjem ministarstva kulture, kuća je 23. rujna 2003. godine zaštićena kao spomenik kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku.
(tekst Mia Gašparević, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2016.)
Zanimljivosti
