Povijest obitelji Brlić 01.07.2022.
Oko 1725. godine iz sela Davor u Brod dolazi dječak Matija Brlić (1715.-1784.) izučiti abadžijski zanat.
Riječ je o vještini izrade seljačkih gunjaca od debelog sukna imena aba, te su krojače tih seljačkih gunjaca zvali abadžije. Matija se oženio Marom Filajdić (1729.-1788.) i s njom dobio sina Andriju Antuna (1757.-1804.). Andrija je izučio za trgovca u Osijeku, te se vratio u Brod i postao tako imućan da je za vrijeme Napoleonovih ratova vlastitim sredstvima prehranjivao brodsku vojsku. Trgovina je vremenom prešla u ruke njeova sina Ignjata Alojzija (1795.-1855.), koji nije samo naslijedio trgovinu nego i očevu ljubav prema knjizi. Tako u svojoj trgovini počinje prodavati i knjige, te stoga možemo slobodno reći da je s radom započela prva brodska knjižara. Ignjat Alojzije autor je poznate „Grammatik der illyrischen Sprache“, koja je doživjela čak tri izdanja. Ignjat Alojzije svoje je sklonosti prema književnosti prenio na sina, Andriju Torkvata Brlića (1826.-1868.). Mladi Andrija plijeni talentom i uspjehom u svemu čega bi se primio. Govorio je strane jezike, bio tajnik bana Jelačića, prijatelj biskupa Strossmayera, a sa 22 godine odaslani Jelačićev diplomat u Parizu. Postaje odvjetnik i vraća se u Brod. Nakon proglašenja oktroiranog ustava iz 1849. Andrija Tokvat Brlić nastavlja s propagiranjem austroslavističkih ideja, te je bio pod neprestanim policijskim nadzorom. Sa samo 42 godine umire i ostavlja suprugu Faniku Daubachy (1832.-1882.) i troje djece: sinove Vatroslava (1862.-1923.) i Dobroslava (1863.-1921.) i kćer Tugomilu (1865.-1877.).
Fanika se preudala za Andrijinog brata, Ignjata Brlića mlađeg (1834.-1892.). Kad je Vatroslav navršio 20 godina, Fanika umire. Vatroslav i Dobroslav ostaju sami, neoženjeni živjeti sa starim stricem Ignjatom. Tjedan dana nakon smrti strica Ignjata 1892. u kuću Brlićevih dolazi Ivana Mažuranić (1874.-1938.).
Zanimljivosti
